Psihička ili Psihosocijalna Kriza

Psihička ili psihosocijalna kriza definira se kao stanje poremećene psihološke ravnoteže pojedinca. Nastaje kada se osoba suoči sa stresnim životnim događajem ili situacijom na koju nema adekvatan odgovor ili mehanizme suočavanja. Često je okidač za krizu neki emocionalno vrlo nabijen događaj, posebice gubitak.

Neki od najčešćih uzroka teških psihičkih kriza uključuju:

Ovakvi problemi, koji se percipiraju kao nerješivi i neizbježni, mogu izazvati psihičku krizu kod bilo koga, neovisno o prethodnom psihičkom zdravlju.

Tko Može Doživjeti Krizu i Kako se Ona Manifestira?

Iako kriza može pogoditi svakoga, ona će prije nastati ili poprimiti teži oblik kod osoba koje su generalno psihički ili emocionalno labilnije, ili sklone intenzivnijem neurotskom reagiranju.

Najčešći psihološki odgovor na krizni događaj jest pojava simptoma anksioznosti i/ili depresije, koji se često isprepliću u anksiozno-depresivno stanje.

Rjeđe, reakcija može uključivati i paranoidne elemente (osjećaj proganjanja, sumnjičavost, traženje skrivenih značenja – "Zašto baš meni?", "Tko stoji iza ovoga?"). Sasvim iznimno, može se javiti i paradoksalan odgovor, poput euforičnog ili maničnog ponašanja nakon smrti bliske osobe, kao obrambeni mehanizam.

Kriza vs. Žalovanje: Kada Normalna Reakcija Postaje Problem?

Smrt voljene osobe normalno pokreće proces žalovanja. U tom je razdoblju ključna podrška obitelji, prijatelja i zajednice. Kulturni i vjerski obredi često služe upravo tome da olakšaju nošenje s gubitkom.

Međutim, ako intenzivna tuga, povlačenje i nemogućnost funkcioniranja potraju znatno duže od očekivanog (npr. dulje od 6-12 mjeseci bez znakova pomaka), govorimo o kompliciranom ili kroničnom žalovanju, koje zahtijeva profesionalnu intervenciju.

Reakcija na stresni događaj može biti i vrlo dramatična, vodeći do suicidalnih misli, pokušaja samoubojstva ili, nažalost, izvršenog samoubojstva. Svaku naznaku suicidalnosti treba shvatiti krajnje ozbiljno i hitno potražiti pomoć.

Simptomi Psihičke Krize

Klinička stanja koja nastaju nakon stresnog događaja mogu se nazivati različito (emocionalna kriza, reaktivna depresija, traumatska neuroza). Ako je stanje posebno izraženo, govori se i o psihičkom šoku. Osim već spomenute tjeskobe i depresije, česti simptomi krize su:

Važan dio razumijevanja krize jest i procjena kako stresni događaj doživljavaju bliske osobe te koliko su one spremne i sposobne pružiti podršku, što može biti ključno za oporavak.

Liječenje Psihičke Krize u Poliklinici Moravek

Psihičke krize i krizne reakcije uspješno se tretiraju prvenstveno psihoterapijom. Cilj je pomoći osobi da procesuira događaj, proradi teške emocije, ojača mehanizme suočavanja i ponovno uspostavi psihološku ravnotežu.

Lijekovi (najčešće anksiolitici/lijekovi za smirenje ili antidepresivi) mogu imati važnu ulogu, osobito u početnoj fazi za ublažavanje najintenzivnijih simptoma (npr. teške nesanice, paničnih napada, duboke depresije). Međutim, ključno je da se lijekovi koriste ciljano, vremenski ograničeno i pod strogim liječničkim nadzorom kako bi se izbjegla mogućnost razvoja ovisnosti o lijekovima kao dodatne komplikacije.

U Poliklinici Moravek koristimo individualizirani pristup i suvremene psihoterapijske metode koje su se pokazale učinkovitima u radu s krizama, stresom i traumom:

Na temelju Vaše specifične situacije i potreba, terapeut će odabrati najprikladnije tehnike ili njihovu kombinaciju kako bi Vam pomogao prevladati krizu i izaći iz nje osnaženi. Važan dio procesa je i uključivanje podrške iz Vaše okoline, ako je to moguće i poželjno.

Potražite Pomoć Kada Vam je Teško

Prolazak kroz psihičku krizu može biti izuzetno teško i iscrpljujuće iskustvo. Niste sami i ne morate kroz to prolaziti sami. Traženje stručne pomoći znak je brige o sebi i prvi korak prema oporavku i ponovnom uspostavljanju ravnoteže.

Ako Vi ili netko Vama blizak prolazi kroz krizno razdoblje, kontaktirajte nas u Poliklinici Moravek za savjetovanje i podršku.

Saznajte više o pripremi za prvi pregled ili pogledajte naša česta pitanja.